O projektu

Hrvatsko dvadeseto stoljeće zbog svoje teške i složene ostavštine i dalje je česta tema izvan stručnih i znanstvenih krugova. Upravo to čini ga drukčijim od gotovo svih ranijih razdoblja hrvatske povijesti. Zanimanje javnosti razumljivo je jer je ovo razdoblje hrvatske povijesti značajan (iako ne isključiv) oblikovatelj hrvatske sadašnjosti. No nedvojbeno je kako se to zanimanje uglavnom ostvaruje u pojednostavljenomu binarnom sagledavanju povijesti i njezine problematike. Cilj projekta „Hrvatska povijest 20. stoljeća“ – unutar krovnoga projekta SNOVI (sučeljavanje, naobrazba, ovladavanje, vrjednovanje, identitet) – jest izaći iz navedene pretpostavke te pokazati složenost hrvatskoga 20. stoljeća, koje se ne bazira samo na tzv. kontroverzama, a da se pritom ne bježi od sučeljavanja. Hrvatsko dvadeseto stoljeće predstavlja različite vrste sjećanja i pamćenja – individualno, generacijsko, kolektivno – koja su sukobljena. Upravo zato povjesničari/ke i drugi/e stručnjaci/kinje razumiju prvenstveno zanimanje javnosti za ovo razdoblje, ali i izazove s kojima se kao znanstvenici/e zbog toga suočavaju.
‍
Projekt okuplja brojne vrsne stručnjake/inje i znanstvenike/ce, prvenstveno povjesničare/ke, ali i one iz drugih srodnih disciplina (sociologe/inje, politologe/inje, pravnike/ce, povjesničare/ke umjetnosti, književne povjesničare/ke…), iz različitih znanstvenih i kulturnih institucija, koji/e žele približiti javnosti brojne teme iz hrvatskoga 20. stoljeća. Riječ je o stručnjacima i stručnjakinjama različitih generacija i područja stručnih interesa (specijalizacija), čime se ostvaruje bogatiji (inter- i transdisciplinarni) pristup i pogled. Na temelju arhiva i različitih vrsta izvora, strogih načela i znanstvenih metoda te najsuvremenijih teorijskih pomaka u historiografiji, sociologiji, političkim znanostima i studijama sjećanja, projekt predstavlja jedinstven pothvat jer je znanstvena zajednica koja stvara ovaj projekt po prvi put usmjerena isključivo javnosti. Nudi joj svoja znanja i vještine proizašle iz dugogodišnjih usavršavanja i istraživanja u formi koja je usmjerena svim pojedincima zainteresiranima za teme iz hrvatske povijesti 20. stoljeća, a ne isključivo u obliku i jeziku prilagođenomu znanstvenoj zajednici. Radi se i o svojevrsnoj javnoj povijesti u kojoj povjesničari/ke i drugi/e istraživači/ce preuzimaju na sebe zadatak komunikacije s javnosti kao posrednici i posrednice u razgovorima i raspravama o povijesti jer je prepoznata potreba za stručnim i argumentiranim pristupom prošlosti kako bi se ona produbila, postala dostupnija i razumljivija. Smatramo kako dodatnom naobrazbom možemo uputiti javnost, koja nedvojbeno ima izraženo zanimanje za poviješću, u puninu hrvatske povijesti 20. stoljeća i njezino bolje razumijevanje, a ne samo pojedinačne i izolirane teme. Osim toga cilj je razviti zanimanje i za teme iz hrvatske povijesti koje su manje zastupljene u javnomu prostoru i na taj način sudjelovati u nastanku nove publike za povijesne teme ili doprinijeti širenju već postojeće publike.
‍
Povijest je neizbježna, a svaki pojedinac je njome obilježen – ili vlastitim iskustvom ili obiteljskim ili onih njemu najbližih. Ovladavanje prošlošću ne znači razumjeti isključivo političke uzroke i posljedice, već shvatiti društvene promjene, lomove i tranzicije u duljemu trajanju, koji naposljetku vode do današnjega društva. Upravo zato je povijest prijeko potrebna. Ovaj projekt će ovakvo složeno vrjednovanje hrvatske povijesti 20. stoljeća ponuditi raznolikim temama koje će obuhvaćati povijest u najširemu smislu: kroz društvo, ekonomiju, politiku, kulturu, umjetnost i intelektualni život. Riječ je o uobičajenim kategorijama, ali kojima će se pristupati ravnopravno, ne potencirajući ustaljene narative sukoba i kontroverzi ili pitanja trenutne „korisnosti“ informacija i povijesti općenito. Želimo pozvati na kritičko razmišljanje, povezivanje, znatiželju, ali i daljnje istraživanje i postavljanje pitanja. Povijest je sastavni dio identiteta – pojedinca, društva, naroda, nacije, grada, sela, mjesta, države. Povijest nas oblikuje, kao što oblikuje i naš odnos prema zajednici. Time želimo doprinijeti razmišljanju o povijesti u društvu, ali i povijesnoj znanosti koja neće biti shvaćena kao lista činjenica kojoj se propituje korisnost, već koja nudi bolje razumijevanje društva i okolnosti u kojima se nalazi kao i set vještina koje teže kritičkomu mišljenju te alata za prepoznavanje i traženje izvora informacija, njihove kritike, analize i sinteze.
‍
U stvarnosti u kojoj se dezinformacije i neprovjerene činjenice šire brže nego i u jednomu prethodnom razdoblju, želimo ponuditi mjesto, barem kada je hrvatska povijest 20. stoljeća u pitanju, na kojemu će svatko zainteresiran moći jednostavno doći do informacija i rasprava koje jamče znanstvenici, pa ako i dolazi do neslaganja iz napisanoga će biti jasni i vidljivi izvori kao i metodologija argumentacije i zaključaka. Na taj način pozivamo na produbljivanje razumijevanja povijesti i povijesne zbilje, upozoravajući na štetnost brzih zaključaka, ali i na shvaćanje procesa pisanja o prošlosti, kritičkoga pristupa izvorima i njihove evaluacije te donošenja zaključaka i sudjelovanja u argumentiranoj raspravi. Poznavanje i razumijevanje vlastite povijesti kao i spremnost na učenje i produbljivanje znanja o njoj stvaraju otvorenije i empatičnije društvo, ono koje je spremno stalno unaprjeđivati svoju demokraciju. Posebno je to bitno za hrvatsko društvo koje je gotovo čitavo 20. stoljeće provelo u nedemokratskim društvima i poretcima. Povijest se, suprotno popularnoj misli, ne ponavlja, ali nam može poslužiti za ograničene analogije.