Otoci koji danas pripadaju Primorsko-goranskoj županiji, a to su otok Krk, otoci cresko-lošinjskoga arhipelaga, otok Rab te otok Pag (koji je danas u sastavu Ličko-senjske i Zadarske županije), od prvih su naznaka ratnoga sukoba početkom 1990-ih mobilizacijom svih ljudskih i gospodarskih potencijala aktivno sudjelovali u obrani i stvaranju Republike Hrvatske.
Ustav Republike Hrvatske, koji je 21. prosinca 1990. donio Sabor, najviši je pravni i politički akt te temeljni konstitutivni državni dokument. Ustav je svečano proglašen i stupio na snagu 22. prosinca 1990. te je kolokvijalno prozvan „Božićnim ustavom“. Nacrt prvoga hrvatskog demokratskog Ustava izrađen je od 1. do 15. kolovoza 1990. u Malinskoj na otoku Krku. Izradila ga je radna grupa saborske Komisije za ustavna pitanja u sastavu: Vladimir Šeks (tada potpredsjednik Sabora, predsjednik Komisije), prof. dr. sc. Smiljko Sokol (član), dr. sc. Krunislav Olujić (član) i dr. sc. Ljubomir Valković (tada tajnik Sabora, tajnik Zakonodavno-pravne komisije). Oko sedamdeset i pet do osamdeset posto teksta toga Nacrta uključeno je kasnije u konačni tekst Ustava Republike Hrvatske. Važnost svega toga jest u činjenici da je to prvi hrvatski demokratski Ustav i povrh toga Ustav kojim je kasnije omogućeno izdvajanje Hrvatske iz državno-pravnoga sustava ondašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), tj. stvaranje samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske.
Zadaće branitelja s kvarnerskih otoka na samomu početku Domovinskoga rata bile su od krucijalnoga značenja za obranu tih prostora, ali ubrzo i svih drugih dijelova Republike Hrvatske koji su se našli pod ratnom opasnošću.
Branitelji s otoka Krka, izlaskom na položaje u obrani i osiguranju Zračne luke Rijeka, imali su prvu oružanu vojnu akciju koju je izvela neka od postrojbi 111. brigade Hrvatske vojske (HV). Osiguranje zračne luke, ostalih kapitalnih gospodarskih i infrastrukturnih objekata na sjevernomu dijelu otoka Krka, Jadranski naftovod, Petrokemijski kompleks DINA-Petrokemija kao i Krčki most bile su prve zadaće krčkih branitelja. Aktivnosti na izvršenju tih zadataka započele su 2. srpnja 1991. godine.
Ništa manje važne nisu bile ni akcije branitelja s otoka Cresa i Lošinja koji su kao pripadnici 60. samostalnoga bataljuna Zbora narodne garde (ZNG) / Hrvatske vojske (HV) (ustrojen 1. kolovoza 1991), blokirali vojarne JNA-e koje su se nalazile na otoku Lošinju. Tijekom tih pothvata na otoku Lošinju smrtno su stradala dva pripadnika postrojbe.
Rapski branitelji, nakon što je neprijateljski zrakoplov 6. listopada 1991. u 11 sati i 20 minuta raketirao trajekt u vožnji na relaciji Jablanac–Mišnjak (otok Rab), pristupili su intenzivnoj obuci i osiguranju, ponajprije zaštiti odašiljača UKV-a na rapskomu Kamenjaku.
Branitelji s otoka Paga bili su usmjereni na obranu trajektne linije Prizna–Žigljen te posebice Paškoga mosta, jedine komunikacije koja je tada povezivala sjever i jug zemlje. Ustrojem Samostalnoga paškog odreda i herojskom obranom Paškoga mosta, bitkom koja je ušla u povijest Domovinskoga rata, sve zadaće bile su izvršene u cijelosti. Od 3. listopada 1991. pa do 6. lipnja 1992. godine na Pagu bila je ustrojena i djelovala Ratna bolnica Šiška u kojoj je medicinski bilo zbrinuto ukupno 956 osoba (civila je bilo 82,2 posto, a pripadnika Hrvatske vojske i policije 17,8 posto od ukupnoga broja; od toga 131 hrvatski vojnik i 39 policajaca).
Kvarnerski otoci bili su i mjesto gdje su brojni prognanici i izbjeglice s okupiranih prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine našli privremeni dom, a neki su i ostali tamo živjeti. U ratno vrijeme posebno se istaknulo hrvatsko iseljeništvo u Sjedinjenima Američkim Državama, a napose iseljenici s kvarnerskih otoka u New Yorku i drugdje, šaljući materijalnu i financijsku pomoć domovini te organizirajući različite manifestacije i skupove podrške.
Branitelji s kvarnerskih otoka dali su nemjerljiv doprinos obrani Republike Hrvatske izvan svojih matičnih prostora, ponajprije na Ličkoj i Zadarskoj bojišnici, ali i kao pripadnici raznih postrojbi HV-a na bojišnicama diljem Republike Hrvatske.
sučeljavanje, naobrazba, ovladavanje, vrjednovanje, identitet
